Istraži Dinaride

Najviše i najzanimljivije hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju. Dinarsko gorje je gorski sustav mlađih ulančanih planina nastalih alpskom orogenezom u jugoistočnoj Europi. To razvedeno planinsko gorje proteže se od Slovenije, pa preko Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije do Kosova i Albanije. Geografski atlasi navode da se Dinaridi pružaju u dužinu od 645 km, od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na sjeverozapadu pa do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji, između jadranske obale i rijeke Save. Najviši vrh svih Dinarida je Maja Jezerces (2694 m) u Prokletijama u Albaniji.

U Hrvatskoj se dinarske planine protežu usporedno s jadranskom obalom, smjerom sjeverozapad–jugoistok, u nekoliko usporednih nizova. Budući da ti nizovi započinju s otočnim planinama, jadranske otoke zapravo treba promatrati kao potopljeni dio Dinarskog gorja. Zanimljivo je zapaziti da su priobalne planine na hrvatskom jugu uglavnom oskudne vegetacijom, dok su na sjevernom Jadranu sve planine pokrivene bogatim šumskim plaštom. Otoci, međutim, pružaju potpuno suprotnu sliku: dok su sjeverni otoci pretežito goli (Krk, Rab, Pag), što idemo dalje prema jugu, otoci su sve zeleniji i bogatiji vegetacijom (Mljet). Hrvatski Dinaridi iznimno su raznoliki i zanimljivi, no to planinarima ne treba posebno naglašavati. Najviše hrvatske planine Dinara (1831 m), Biokovo (1762 m) i Velebit (1757 m) tipične su planine primorskih Dinarida. Istim smjerom pružanja sjeverozapad – jugoistok pružaju se i visoke planine unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.

Naše planine pružaju idealne uvjete za istraživanje jer su razmjerno lako pristupačne, a obiluju raznovrsnim i zanimljivim fenomenima. Iako veličinom i visinom svojih planina Hrvatska zaostaje za mnogim europskim zemljama, bogatstvom raznolikosti na razmjerno malom prostoru zaslužuje naslov jedne od najzanimljivijih. Tome uvelike pridonosi i njezin planinski svijet koji je još uvijek mnogim ljubiteljima prirode i aktivnog odmora malo poznat.

 

You may also like...