Via Dinarica HR-B-20 Pelješac

Pelješac

Via Dinarica HR-B-20

Tekst: Hrvatski | English | Deutsch – Preuzmi GPX trag
Prikaz etape na interaktivnom portalu: Hrvatski | English | Deutsch
« Prethodna etapa
| Plava linija Via Dinarice | Iduća etapa »

Pelješac je nakon Istre najveći hrvatski poluotok (348 kvadratnih kilometara). Smješten je između Neretvanskog i Malostonskog kanala na sjeveru te Pelješkog i Mljetskog kanala na jugu. Dug je 62 km, a širok samo 3 do 8 km. Sa susjednim kopnom povezan je 1,5 km širokom Stonskom prevlakom pa svojim općim geografskim obilježjima više nalikuje otoku nego poluotoku. Najviši dio Pelješca na sjeverozapadnom je dijelu poluotoka, iznad Orebića. Na tom području širina Pelješkog kanala iznosi samo 1270 m i zbog reljefne barijere na sjeveru taj kanal pruža sigurnu zaštitu brodovima od udara bure i u prošlosti je imao ulogu južnih vrata srednjeg primorja. Stoga je i položaj Orebića na njegovu najužem dijelu bio odlučujući čimbenik procvata pelješkog pomorstva u doba jedrenjačke plovidbe. Tako je u drugoj polovici 19. stoljeća pelješko pomorsko društvo imalo 33 prekooceanska jedrenjaka.
S visokog hrpta Pelješca na obje se strane spuštaju strme gole stijene. Iako je brdo na poluotoku, po svome položaju i vidicima ima sve osobine otočne planine, a da je Pelješac otok bio bi najviši na Jadranu. Via Dinarica na poluotok Pelješac stiže trajektnom linijom Ploče – Trpanj, prebacuje se na južnu stranu otoka do Orebića i odatle ide na najviši vrh poluotoka Sv. Iliju. Za uspon iz Orebića do vrha Sv. Ilije treba oko 3 sata, ali je put iznimno atraktivan zbog lijepih vidika prema otoku Korčuli. Uspon na vrh Sv. Ilije moguć je iz tri glavna smjera: iz zaselka Urkunići istočno od sela Ruskovića, iz Karmena i Bilopolja ili iz Gornje Nakovane, 6 km sjeverozapadno od Vignja. Stari put iz Ruskovića je najstrmiji, a danas je glavna planinarska staza na Pelješcu ona iz Karmena, odnosno Bilopolja (pokraj samostana). S vrha se ponovno treba vratiti u Orebić. Za daljnji dio puta idealno je koristiti bicikl budući da plava linija na daljnjem putu spletom starih putova prati sjevernu obalu poluotoka prema Stonu. Uzduž cijelog poluotoka postoji bogata mreža uređenih biciklističkih staza, među kojima je najpoznatija Staza maslina. Ston je poznat po solani i impresivnom zidu, najdužem obrambenom zidu u Europi i najdužem na svijetu nakon glasovitog Kineskog zida. Južno od Stona trajektno pristanište Papratno, odakle se Via Dinarica trajektom prebacuje na otok Mljet.

  • Trpanj
  • Orebić
  • Sveti Ilija
  • Ston
  • luka Papratno

Otvori kartu u novom prozoru