Plava linija

Plava linija Via Dinarice pruža priliku za upoznavanje hrvatske jadranske obale. Dio puta kroz Hrvatsku povezuje četiri slikovita hrvatska otoka (Krk, Rab, Pag, Mljet), dva najveća hrvatska poluotoka (Istru i Pelješac), vodi kroz tri nacionalna parka (Paklenica, Krka, Mljet) i četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo), spušta se u kanjone najljepših primorskih rijeka (Zrmanja, Cetina), prelazi preko najdužih hrvatskih mostova (Krčki most, Paški most, Šibenski most), obilazi krška plodna polja i brojne važne lokalitete hrvatske povijesti. Hrvatski dio jadranske obale poznat je upravo po jedinstvenom spoju planina i mora, koji omogućuje idealno kombiniranje doživljaja koji pružaju more i priobalje, s doživljajima boravka i kretanja u planinama. Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a idealna je za obilazak biciklom.

Osnovna obilježja primorskih planina izravno su povezana s njihovom pripadnošću dinarskom gorskom sustavu. Jedno od glavnih obilježja je njihova vapnenačka građa, a ostim toga vrijedi zapaziti da se Dinaridi protežu usporedno s jadranskom obalom, smjerom sjeverozapad–jugoistok, u nekoliko usporednih nizova. Budući da ti nizovi započinju s otočnim planinama, jadranske otoke zapravo treba promatrati kao potopljeni dio Dinarskog gorja. Zanimljivo je zapaziti da su priobalne planine na hrvatskom jugu uglavnom oskudne vegetacijom, dok su na sjevernom Jadranu sve planine pokrivene bogatim šumskim plaštom. Otoci, međutim, pružaju potpuno suprotnu sliku: dok su sjeverni otoci pretežito goli (Krk, Rab, Pag), što idemo dalje prema jugu, otoci su sve zeleniji i bogatiji vegetacijom (Mljet).

Dinaridi svojom visinom i dužinom predstavljaju oštar zid prodoru mediteranskih utjecaja u unutrašnjost. Unatoč obilnim oborinama na granici dviju klimatskih regija, ima vrlo malo površinskih vodotoka, a voda brzo nestaje u škrapama, ponorima i podzemnim šupljinama. Posjetitelji primorskih planina moraju imati na umu da ljeti na planinama uz more nema svježine kao u višim planinama, pa je u ljetno doba bolje izbjegavati teške uspone. Uz to, prilične neugodnosti može izazvati bura čiji naleti znaju biti veoma opasni. Idealno vrijeme za obilazak Plave linije Via Dinarice u Hrvatskoj su kasno proljeće i jesen.

Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a uzdužni obilazak omogućava upoznavanje međusobno vrlo različitih primorskih krajeva i njihovih zanimljivih krških obilježja.

Trasa

Plava linija ulazi u Hrvatsku kod vrha Žbevnice na Ćićariji, iz smjera Slavnika u Sloveniji. Kao prilazna varijanta može se koristiti i put koji započinje na rtu Savudriji, a na putu prema Žbevnici koristi trasu Istarskog planinarskog puta, Parenzane i Europskog pješačkog puta E-12. Po Ćićariji i Učki Via Dinarica prati dionicu Istarskog planinarskog puta do Poklona i vrha Vojaka, a zatim se usmjerava preko Ćićarije prema Matuljima. Slijedi uspon iz Klane u područje Obruča i Hahlića, odakle se ide visinskim područjem prema Platku, prateći trasu Riječke planinarske obilaznice (RPO). Od Platka put se spušta na Kamenjak, i spletom tzv. seniorskih putova silazi prema Bakarskom zaljevu i Krčkom mostu, gdje prelazi na otok Krk. Iz Valbiske na otoku Krku put se prebacuje u Lopar na otoku Rabu i dalje nastavlja uređenom mrežom atraktivnih putova (Premužićeva staza na otoku Rabu, područje Kamenjaka) do grada Raba. Iz grada Raba plava linija prebacuje se u Lun na otoku Pagu i vodi dalje uzdužno po Pagu. Put dalje dotiče Nacionalni park Paklenica i rubni dio Parka prirode Velebit, spuštajući se u kanjon Zrmanje.

Dionica od Zrmanje do Trogira nema planinski karakter, a idealna je za obilazak biciklom. U dijelovima kod Šibenika (Park prirode Vransko jezero, Nacionalni park Krka, brdo Trtar) postoje zanimljive pješačke dionice. Na području iznad Kaštelanskog zaljeva, put prati markiracije po Kozjaku, koristeći se djelomično trasom planinarskih obilaznica Kolijevkom hrvatske državnosti i Solinskog planinarskog puta. Put se preko Klisa nastavlja na planinu Mosor, koju prolazi uzdužno, do Gata i Omiša u kanjonu rijeke Cetine. Budući da na dionici od Omiša do Gornjih Brela ne postoji uzdužni put (po Omiškoj Dinari), Via Dinarica prati uzvodno tok rijeke Cetine prema Blatu na Cetini, a onda po cesti stiže u Gornja Brela. Na području Omiša i na rijeci Cetini postoje idealne mogućnosti za raznovrsne outdoor aktivnosti (penjanje, rafting).

Dionica puta po Parku prirode Biokovo dugačka je više od 100 kilometara i planinarski vrlo zahtjevna. Ovu je dionicu nemoguće proći bez jake logistike i dobre tjelesne kondicije. Okosnica je Biokovska planinarska staza, a obilazak te staze »u komadu« poznat je pod statusnim nazivom »Biokovski vuk«. Južni dio Biokova je unatoč nižoj nadmorskoj visini, također vrlo teško prohodan. Od Baćinskih jezera linija se spušta u Ploče.

Zadnji dio puta nastavlja se po Pelješcu, u Trpnju, dokle postoji trajektna veza iz Ploča. Na Pelješcu plava linija ide u Orebić i na vrh Sv. Ilije, a zatim od Orebića prati biciklistički put Maslina do Stona, odakle se trajektom prebacuje na otok Mljet, koji ima odličnu planinarsku infrastrukturu. Koridor ovdje nakratko vodi »obrnutim« smjerom, od jugoistoka prema sjeverozapadu, trasom Mljetskog planinarskog puta od Sobre do Pomene, budući da je na tom otoku takav smjer logičniji, a iz Pomene postoji brodska veza za Dubrovnik. Za obilazak dionice od Dubrovnika do Konavala preporučuje se kretanje biciklom jer zasad ne postoji odgovarajuća pješačka infrastruktura. Planina Sniježnica pruža izrazito zanimljive vidike na Konavle. Iz Konavala se plava linija prebacuje na tromeđu Hrvatske, BiH i Crne Gore, nastavljajući se na planini Orjen na Crnogorsku planinarsku transverzalu.

Etape Plave linije

Higlights / the best of

Must-see places – suggestions

  • Park prirode Učka
  • Otoci Rab i Pag
  • Rijeka Zrmanja
  • Nacionalni park Krka
  • Kozjak i Mosor
  • Park prirode Biokovo
  • Poluotok Pelješac
  • Otok Mljet (Nacionalni park Mljet)


Otvori kartu u novom prozoru

You may also like...

Odgovori